Zašto banke u BiH više kreditiraju stanovništvo nego privredu?

22.01.2020.     Privreda
Jedan od znakova slabosti privrede BiH je i podatak da komercijalne banke u našoj zemlji više plasiranog novca imaju prema stanovništvu nego prema poslovnim subjektima. Prema dostupnim podacima Centralne banke BiH, ukupna masa kredita u Bosni i Hercegovini iznosi 20,6 mlrd KM. Na kredite stanovništvu odnosi se 9,9 mlrd KM, a na kredite privredi tek 8,9 mlrd KM.
Ostatak do ukupnih 20,6 mlrd KM se odnosi na kredite koje su komercijalne banke odobrile vladama entiteta (429,4 mil KM), vladama kantona (159,1), vladama općina (311,7), fondovima socijalne zaštite (170,5), javnim preduzećima (485,3 mil KM)…
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako je više razloga zbog čega je danas kreditiranje stanovništva obimnije izraženo nego kreditiranje privrede.
– Građani slabijeg imovinskog statusa prinuđeni su podizati kredite kojima bi nadomjestili nedostatak primanja i kojima pokrivaju osnovne troškove hrane. Upravo su kamatne stope i dalje visoke na korištenje kreditnih kartica. S druge strane, značajan dio prihoda banaka ostvaruje se kroz bankarske naknade. Upravo zbog toga banke i nisu pretjerano zainteresovane da uz manja osiguranja nude kredite na tržištu – kazao je Hadžić.
Stoga ne čude vijesti, dodaje on, da kada entiteti emituju obveznice ili trezorske zapise na tržištu, ponuda bude dosta veća od potražnje.
– Banke nemaju više toliko sigurnih klijenata da plasiraju sredstva, a oni kojima su zaista potrebna sredstva teško do njih dolaze. Treba također naglasiti da je kreditni potencijal mnogo veći od trenutnog iznosa kredita, jer u BiH i dalje postoji visok nivo štednje koji nije jednak plasiranim kreditima, jer na svaku marku štednje banke mogu plasirati 10 KM kredita – zaključio je Faruk Hadžić.
O nedostatku pravih projekata u našoj privredi govorio je i prvi čovjek UniCredit banke Dalibor Ćubela.
– Tu štednju, odnosno depozite koji su nakupljeni u bankama, one bi rado oplodile da postoje fizibilni projekti i investitori koji podržavaju te projekte po bankarskim standardima. Kako tih projekata nema mnogo, većina bankarskog finasiranja je posljednjih godina usmjerena na potrebe stanovništva, što ima svoje limite – kazao je on.
biznis.ba