Spas od korone traže u pelinu

29.09.2020.     Privreda

Petar Mihić iz Ljubinja već osmu godinu uzgaja slatki pelin, (Artemisia annua), biljku koja liječi parazite, uzročnike malarije, ali je vrlo djelotvorna i protiv gljivica, bakterija i virusa, pa se sve više koristi i protiv virusa korona.

On je zasad jedini uzgajivač ove ljekovite biljke u Hercegovini.

Ovaj vrijedni Hercegovac kaže da su njena ljekovita svojstva djelimično ispitana i pouzdano se zna da je za malariju dobar lijek, ali sve više porudžbi prima i za liječenje kovida-19.

Кaže da je i sam čitao na internetu različite polemike o liječenju ovom biljkom kovida-19, za koji ne postoji efikasan tretman, ali da oboljeli uzimaju lijekove koji se koriste protiv malarije ili ebole, te antivirusne lijekove. Slatki pelin su Кinezi koristili i protiv SARS-CoV 2005. godine.

„Jedino što mogu da kažem je da zasad prodaja ide dobro i da mi se još niko nije žalio na čaj i preparate koje prodajem preko interneta“, kaže Mihić.

Na sadnju ove biljke se, dodaje, odlučio 2012. godine, u vrijeme kada je u Hercegovini kretala ekspanzija sadnje ljekovitog bilja, smilja, lavande, ali je on želio da proba nešto drugo.

Najprije je proučio svojstva i način uzgoja ove biljke, a onda krenuo u eksperimentalnu sadnju, zajedno sa drugim ljekovitim biljem, da bi danas došao do osam dunuma zemlje zasađene slatkim pelinom, čiju je berbu prije nekoliko dana završio.

„Sadnju svake godine obavljam u martu ili aprilu, a berbu u septembru i zasad sve ide dobro, bez ikakvih dodatnih vještačkih sredstava za uzgoj biljke, bez hemijskih tretmana, čista organska proizvodnja“, kaže Mihić.

Sada u paleti svojih proizvoda, osim čaja, ima i tinkturu i cvjetni prah, a u toku je procedura za proizvodnju kapsula.

Cjelokupan posao oko sadnje, branja, ali i proizvodnje uspijeva da uradi sam sa svojom porodicom, a s obzirom na to da proizvede sopstveno sjeme, ima i stajskog đubriva, sadi na svojoj zemlji, ulaganja mu, kako objašnjava, nisu velika.

Ulaže se, međutim, veliki trud, jer je potrebno stalno biti u nasadu, uklanjati korove, često navodnjavati biljku jer ona traži dosta vode, ali i branje i kasniji procesi iziskuju dosta truda.

„Prodaja većinom ide u malim količinama, po 100 g, a ljudi naručuju uglavnom preko interneta, čaj, tinkture i cvjetni prah, gdje tinkture u suštini predstavljaju tečne ekstrakte biljaka, pa 20 kapi zamjenjuju šolju čaja“, dodaje Mihić.

Osim ove biljke, on ima zasađene i manje količine nevena, ruzmarina i bosiljka, od kojih pravi i kreme i ulja za sunčanja, kao i tinkture od samoniklog ljekovitog bilja koje raste u Hercegovini, poput kadulje, hajdučke trave, ive, koprive, kantariona, smilja, konopljike, vrijska i drugih biljaka.

NN