Tokom njegovog mandata na čelu Skupštine opštine Trebinje, u periodu od 1974. do 1978. godine, osnovane su nove privredne organizacije “Asfalter” i “Popovo polje”, dok je iz stolarske radionice formirana fabrika “Luč”, a izgrađeni su i rezervoar za vodosnabdijevanje viših zona grada, osnovan Radio Trebinje, otvorena robna kuća “Borac”, izgrađena nova zgrada tada zajedničkog preduzeća “PTT”-današnja “Pošta”, započeta izgradnja i urbanizacija Ivanice.

Runjevac je bio i direktor HET-a, kada je ovo preduzeće finansiralo čitav niz projekata u gradu – izgradnju oborinske i fekalne kanalizacije, rekonstrukciju svih gradskih ulica, sadnju novog zelenila.

Tokom rukovođenja HET-om izgrađena je i PHE “Čapljina”

Izgrađen je i “Dom mladih”, dok su brojni radnici HET-a dobili stanove.

Bio je i predsjednik FK “Leotar”, koji je bio presudan u odluci da ovaj klub postane drugoligaš, a bio je i zagovornik osnivanja Sportskog društva “Leotar”.

Kao rukovodilac HET-a, obezbijedio je i značajnu finansijsku podršku za izgradnju Sportske dvorane u Bregovima.

Tokom njegovog upravljanja HET-om, u saradnji sa drugim privrednim subjektima, Trebinje je postalo četvrti najrazvijeni grad u tadašnjoj SR BiH.

Iako u penziji, član je Skupštine FK “Leotar” i Savjeta grada Trebinja.

Na prijedlog Gradske boračke organizacije zahvalnica grada dodijeljena je posthumno pomoćniku komandira u Policijskoj stanici Trebinje Radenku Parežaninu, koji je obavljao niz odgovornih funkcija tokom i poslije odbrambeno-otadžbinskog rata.

Na dodijeljene su i zahvalnice Petru Aleksiću i Gvidu Štekliju za brojne realizovane humnitarne akcije na području Trebinja, koje su predložili bivši direktor Bolnice Trebinje Borislav Grubač, direktor Doma penzionera Rajko Ćain i direktor Centra za socijalni rad Aleksandar Koprivica.

Zahvalnica je dodijeljena i predsjedniku Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji i dugogodišnjem doborovoljnom davaocu krvi Miholjki Janković i posthumno Jeleni Odavić – dugogodišnjem predjedniku Kola srpskih sestra u Trebinju.