PD FBiH usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka: Odzvonilo gradnji MHE

24.06.2020.     Energetika
Zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) na rijekama izglasao je Predstavnički dom FBiH, koji je usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeka, a u Centru za životnu sredinu ističu da ovaj korak treba da slijede i poslanici u Narodnoj skupštini RS.

U Centru za životnu sredinu kažu da se ovim zaključkom daje rok Vladi FBiH od tri mjeseca da izvrši analizu i predloži izmjene u zakonodavstvu, što će omogućiti provođenje ove zabrane u praksi.

“Ovo je veliki uspjeh za sve aktiviste i aktivistkinje okupljene u Koaliciju za zaštitu rijeka BiH. Aktivisti i aktivistkinje ove koalicije proteklih godina su svojim tijelima branili rijeke, rječice i potoke na kojima su odrasli i ukazivali na štetnost MHE. Svim raspoloživim sredstvima, pravnim alatima, blokadama i javnim protestima Koalicija se, zajedno sa građanima ugroženih područja, godinama bori protiv MHE projekata”, rekli su u Centru za životnu sredinu. Oni ističu da je ovaj usvojeni zaključak baziran na zaključcima i preporukama Deklaracije o zaštiti rijeka zapadnog Balkana, koja je nastala kao reakcija ekoloških udruženja na ogromne štete po lokalne zajednice i životnu sredinu koju uzrokuju MHE. Oni kažu da je 12. maja ove godine Vlada FBiH prethodno usvojila preporuke i zaključke navedene u deklaraciji na osnovu informacije Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a koja se odnosi na probleme izgradnje MHE u FBiH.

“Ovaj primjer treba da slijede i poslanici u Narodnoj skupštini RS. Svjedoci smo sve većeg broja građana koji se protive izgradnji MHE na rijekama kao što su Bjelava, Bioštica, Prača, Rzav, Neretva i mnoge druge. Narodni poslanici su zastupnici ovih građana i krajnje je vrijeme da poslušaju glas naroda koji jasno kaže: ‘Sloboda rijekama’”, poručili su u Centru za životnu sredinu.

Podsjetili su da je u BiH planirano više od 400 MHE, od kojih je izgrađeno oko 100.

“Izgrađene MHE nanijele su veliku štetu prirodi i lokalnim zajednicama, a odgovornost treba da snose oni koji su svojim potpisom dali saglasnosti za gradnju ovih po prirodu i društvo štetnih projekata”, dodaju u Centru za životnu sredinu.

Ilija Tamindžija, predsjednik Odbora za zaštitu životne sredine u Narodnoj skupštini RS, kaže da je njegov lični stav identičan donesenim zaključcima u FBiH te da tome u prilog ide i činjenica da su kao Klub SNSD-a u prošlom sazivu zaustavili gradnju malih hidroelektrana na određenim područjima.

“Smatram da ni država generalno nema interes od gradnje malih hidroelektrana, one su uglavnom male proizvodnje, male instalacije, što im i sama riječ kaže, a prave puno štete, koja je nepovratna, posebno u prelijepim prirodnim vodotocima”, smatra Tamindžija i dodaje da postoji problem od 2005. godine i posljednje Vlade RS Pere Bukejlovića, koja je tada dodijelila veliki broj koncesija, što je RS dovelo u određene probleme u vezi s tim pitanjem.

“U našoj stranci vlada apsolutno raspoloženje kada je u pitanju ova tema. Trebalo bi tačno propisati uslove, nisu svi vodotoci isti kao ni njihov značaj. Imate Plivu, Sutjesku i druge ljepotice, gdje se ne smije dozvoliti da neko postavlja cijevi u korito i da ga isuši kako bi dobio neku manju proizvodnju”, smatra Tamindžija.

Mario Crnković iz Udruženja “Green Team” Novi Grad, kaže da rezultati borbe za očuvanje rijeka dolaze na vidjelo te da se nada da je ovo tek početak percepcije šta su obnovljivi izvori energije i kakav odnos prema prirodi treba graditi.

“Optimisti smo u vezi s ovim pitanjem te očekujemo da će i RS u narednom periodu donijeti odluku o zaustavljanju izgradnje malih hidroelektrana. Rijeke ne poznaju granice, ni entitetske ni državne, a dužnost svih nas je da u skladu sa svojim mogućnostima damo svoj doprinos očuvanju, koliko zbog nas samih, još više zbog generacija koje dolaze”, rekao je Crnković