Njeno veličanstvo “Žilavka”, jedina vinska sorta koja ima svoj salon

18.08.2020.     Privreda Vijesti

Žilavka, bijela sorta vina, koja raste u hercegovačkim vinogradima dvije hiljade godina, prije četiri godine dobila je i svoju manifestaciju u Trebinju.

Vinarija „Vukoje“ priču o Salonu žilavke pokrenula je prije tri godine, a svakog avgusta vinari iz cijele Hercegovine predstavljaju svoja vina proizvedena od vrste grožđa bez koje se u Hercegovini ne može zamisliti vinarstvo.

Četvrto izdanje ove manifestacije, zbog pandemije virusa korona, bilo je izmijenjeno, ali žilavka je opet bila u prvom planu.

Svi koji su posjetili vinsku galeriju „Vukoje“  oko praznika Preobraženje, kad u ovoj regiji počinje prva berba grožđa, mogli su uživati u ukusu bijelog vina proizvedenog u trebinjskim vinarijama od jedne od najstarijih vrsta grožđa.

Za direktora vinarije „Vukoje“ Radovana Vukoja žilavka je personifikacija svih Hercegovaca.
”Žilavka je sa nama još od Rimljana, Austrougari su mnogo učinili za ovu sortu grožđa, ali vinari koji posljednjih dvadeset godina rade na proizvodnji žilavke, možda su najviše uradili za nju. Ona je postala zastava hercegovačkog vinarstva, ona je Hercegovac zarobljen u boci”, kaže Vukoje.

On ističe da je vinarstvo, možda, i najbitnija industrija u Hercegovini, a sa razvojem ove djelatnosti u drugim krajevima, ono postaje jedna od najjačih industrija BiH.
Usvajanjem Zakona o vinarstvu mislim da ćemo dobiti i veću podršku od države, jer ona mora biti mnogo bolja. Naša vina i pored svega idu na strana tržišta i najbolji su ambasadori krševite hercegovačke zemlje”,  ističe Vukoje.

Na ovogodišnjem Salonu žilavke promovisana je i knjiga „Vinske priče Bosne i Hercegovine“, novinara i vinskog publiciste Željka Garmaza.

Autor kaže da nema regije u svijetu koja u svom nazivu ima riječ vina, kao što je to Hercegovina.
Percepcija vinske BiH u svijetu je bila takva da se tamo još pojavljuju neka vinogorja koja ne postoje već decenijama, pogled je zastao u vremenu od prije 30 godina ili više. Posljednjih godina došlo je do nagle ekspanzije u proizvodnji vina i vino je postalo priča. U BiH manje znaju o vinima u svom kraju, nego što se o vinskoj Hercegovini sada percipira u svijetu” , kaže Garmaz.

On dodaje da su hercegovački vinari zaslužni što su neke autohtone vrste grožđa ponovo u bocama, a BiH se pokazala kao fantastično vinogorje.

“Nikada ne bih čuo za neka mjesta u BiH i obišao ih da nije bilo vina. Ima priča i priča u BiH koje su do sada bile sakrivene u vinskim podrumima”, kaže Garmaz.

On dodaje da ne opisuje vino, jer se ono na kraju  nekome svidi ili ne svidi, već da kroz životnu priču vinara želi da predoči i približi ukus vina.

 

„Vinske priče Bosne i Hercegovine“ sadrže preko 30 priča vinara, uglavnom iz Hercegovine.

Garmaz najavljuje i nastavak vinskih priča, a prvu knjigu o vinima iz BiH štampaće i na engleskom jeziku.
Agro portal

error: Zabranjeno je kopiranje!