ISTRAŽIVANJE ZA SRBIJU: Evo koliko su vakcine efikasne, koja najbrže, a koja najviše štiti!

16.04.2021.     Vijesti

Građani Srbije najbrže su razvili imunitet sa Kovid vakcinom Fajzer i to dvije  nedelje nakon prve vakcine, za nijansu sporije Sputnjikom. Kineskoj vakcini treba duže da stvori antitijela  posebno kod starijih od 70 godina i naročito kod muškaraca.

Blic je objavio prve rezultate analiza koliko su građani vakcinacijom stekli imunitet na Kovid, a praćen je uzorak od 10.000 građana Srbije. Prve rezultate imamo zahvaljujući naučnicima Instituta za primenu nuklearne energije (INEP).

U rezultatima koje „Blic“ objavljuje prikupljani su uzorci vakcinisanih građana počev od nultog dana, dvije nedelje nakon primjene  prve, dvije nedelje nakon primjene  druge doze vakcine, a potom u mjesečnim  intervalima. Uzorci se analiziraju na prisustvo antitijela. Za sada je analizirano preko 10.000 uzoraka vakcinisanih osoba primjenom svih trenutno dostupnih vakcina u Srbiji. Proučavani su uzorci građana od 20 do 95 godina starosti.

Kako za „Blic“ kaže Marija Gnjatović iz INEP-a, ideja je bila da se ispita jedan aspekt imunološkog odgovora (antitijela), kako bi se stekao uvid u kinetiku stvaranja zaštite nakon imunizacije, primjenom vakcina baziranih na različitim tehnologijama, od klasične do RNK tehnologije.

Fajzer vakcina: Efikasnost

Na osnovu praćenog uzorka kada je riječ o vakcini Fajzer, više od 85 odsto vakcinisanih specifičan antitijelni  odgovor razvija već dvije nedelje nakon primjene  prve doze. Nakon primjene  druge doze, preko 95 odsto ispitanika ima mjerljive  vrijednosti antitijela. Kada je riječ  o razlici u stvaranju antitijela u odnosu na starosnu dob istraživanje je pokazalo da ne postoji značajna razlika u nivou antitijela Antitijela  ostaju u cirkulaciji nekoliko mjeseci  nakon primjene  obje  doze vakcine bez značajne tendencije opadanja koncentracije antitijela.

Sputnjik V: Efikasnost

Vakcina Sputnik V daje takođe dobar serološki (antitijelni) odgovor u svim starosnim grupama. Kod većine vakcinisanih osoba mjerljive količine antitijela javljaju se oko tri nedelje nakon primjene prve doze, dok je procenat vakcinisanih osoba sa pozitivnim nalazom antitijela nakon primjene  druge doze veći od 92 odsto. Koncentracije antitijela u cirkulaciji ostaje nepromenjena u periodu praćenja.

Kineska vakcina Sinofarm: Efikasnost

Vakcina proizvođača Sinofarm (Sinopharm) nešto kasnije stvara odgovor u odnosu na vakcine moderne tehnologije. Tako se prve mjerljive  vrijednosti  antitijela  javljaju najranije oko dvije nedelje i nakon primjene  druge doze vakcine. Građani do 65 godina u velikoj mjeri razvijaju specifična antitijela  nakon primjene  Sinofarm vakcine i procenat seropozitivnih u toj grupi ispitanika viši je od 90 odsto. Primjećen  je nešto brži pad vrijednosti  koncentracija antitijela u uzorcima krvi vakcinisanih u odnosu na druge vakcine međutim, kako kažu u Inepu što ne znači da se i ukupna zaštita gubi.

Očekivano je da je produkcija antitijela  najintenzivnija u trenutku prisustva virusa, a da se nakon toga očekuje pad koncentracija. Međutim, urađena analiza pokazuje da u trenutku kada dođe do ponovne izloženosti patogenu dolazi do brze produkcije visoko specifičnih antitijela , neophodnih za odbranu organizma od infekcije.
Ipak, postoji jasna razlika u odgovoru na primjenu  Sinofarm vakcine u različitim starosnim grupama. Primjećen  je značajno slabiji antitijelni odgovor kod osoba starijih od 65 godina, posebno u grupi starijih od 70 godina i to muškog pola, sa čestom pojavom potpunog izostanka specifičnih antitijela  u cirkulaciji.

Infekcije moguće, ali rijetko, blaže i bez smrtnih ishoda

Postoji jasna razlika između vakcinisanih i oni koji nisu primili vakcinu. I ona je presudna. Grubo rečeno, mogu se razboljeti  i vakcinisani, ali njihov Kovid je blaži i nema smrtnih ishoda.

Kako za „Blic“ kaže Gnjatović, uočeno je da su infekcije moguće nakon primjene  svih vrsta vakcina.

– Ali značajno rjeđe se javljaju u odnosu na nevakcinisanu populaciju. Takođe sa dosta blažim simptomima i bez smrtnih ishoda – kaže Gnjatović.

Inače Institut INEP razvio je i proizveo COVID19 ELISA testove za detekciju IgM i IgG klase antitijela. Primjenom  ovih testova analizirano je oko 50.000 uzoraka pacijenata u INEP laboratorijama, urađena je nacionalna seroepidemiološka studija COVID19 na teritoriji Republike Srbije, studija praćenja trajanja antitijelnog  odgovora nakon preležane infekcije a sada i studija praćenja efekata imunizacije.

– Prisustvo specifičnih antitijela  u uzorcima krvi indikator je da je organizam prepoznao aktivne komponente vakcine i da je indukovan imunološki odgovor. Odsustvo antitijela  ne znači nužno da zaštita ne postoji jer su antitijela  samo jedan činilac imuniteta. Veoma važnu ulogu u odbrani od infekcije ima tzv. ćelijski odgovor koji se ne može mjeriti na jednostavan način – kaže Gnjatović.

Blic

 

error: Zabranjeno je kopiranje!