Zašto banke masovno nude kredite sa nikad nižim kamatama?

11.05.2017.     Vijesti

Banke masovno nude kredite sa kamatama o kojima smo nekada mogli samo da maštamo. Ipak, to nije zbog brige za standard građana, već zbog situacije u kojoj su se našle otkad je Centralna banka počela da naplaćuje čuvanje novca iznad zakonskih rezervi.

Foto: ilustracija

Višak novca doveo je do pada kamatnih stopa, pa gotovo nema banke koja nudi kamatu višu od 4%. Radovan Bajić, direktor NLB banke navodi da je evropska referentna kamatna stopa – euribor, odavno na nuli, a Evropska centralna banka za čuvanje viška likvidnih sredstava i dalje naplaćuje naknadu.

– To znači da je bolje dati kredit s nižom kamatnom stopom nego plaćati naknadu za slobodna novčana sredstva kod Centralne banke – kaže Bajić.

Banka, navodi Bajić, svoje troškove pozajmljivanja novca može da pokrije sa kamatom od oko 2%.

– Sasvim je realno očekivati da je ovo otprilike dno, odnosno najniži nivo koji ćemo imati. Možda se može dogoditi još u toku jedne godine eventuelno dvije, da će biti smanjenja kamatnih stopa, ali je sigurno da će u nekom izvjesnom periodu 1-2 godine doći do početka blagog rasta cijena, kamatnih stopa i na depozite i na kredite.

Banke u borbi za klijente nude slatkorječive SMS-ove, ili čak ugovore koje samo treba potpisati. Ekonomista Predrag Duduković također smatra da je ovakvo kreditiranje trend u posljednje vrijeme jer na tržištu ima viška novca.

Mnogi se zato pitaju – da li je vrijeme da kredit ugovoren po nepovoljnijim uslovima prepakuju u jeftiniji.

U Udruženju „U plusu“ savjetuju da prvo treba proučiti postojeći otplatni plan.

– Vrlo je važno da građani znaju da u tom slučaju nedospjele kamate, koje nisu dospjele u trenutku refinansiranja, nisu dužni da plate – rekao je Tarik Limo za RTRS iz Udruženje za odgovorno upravljanje ličnim finansijama U plusu Sarajevo.

Isplati li se reprogram – zavisi od toga u kojoj je fazi postojeći kredit.

– Kamate na kredite se otplate u prvih nekoliko godina. I ako je taj kredit više od tri godine u toku otplate, u tom slučaju se ne isplati uzimanje novog, odnosno refinansiranje postojećeg kredita – kaže Predrag Duduković.

Prema podacima Centralne banke, u prošloj godini je svaki stanovnik bankama dugovao 2.047 KM.

ekapija/RTRS