Zamedilo jedino u Hercegovini

09.08.2018.     Privreda

Dok hercegovački pčelari ove godine zadovoljno trljaju ruke zbog izuzetno medonosne godine, gdje se bilježe rekordni prinosi meda, koji su najbolji u posljednih petnaestak godina, u drugim dijelovima RS se baš i nemaju čime pohvaliti.

Obrad Ninković, predsjednik Skupštine Saveza udruženja pčelara RS i predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ Trebinje, kaže da početak godine nije obećavao ovako dobru godinu, ali da se to promijenilo.

„Kako je proljeće krenulo loše u Hercegovini ove godine, mislili smo da će biti loša kao prethodne dvije. Međutim, kasnije je zamedila livada, šuma, kadulja, te je godina dobra i možda najbolja u posljednjih 15 godina“, kaže Ninković i ističe da pčelari zadovoljni dočekuju jesen.

„Drugi dio godine bi trebalo da bude dobar. Većina ih je u ovom predjelu izvrcala između 15 i 30 kilograma meda po pčelinjem društvu, što se može još povećati poslije jesenje paše“, kaže Ninković i dodaje da on ima oko 90 društava u kojima je u prvoj polovini godine imao oko 15 kilograma po društvu, te se nada da će to u narednom periodu biti i do 30 kilograma. Naglasio je da se hercegovački med, koji je uglavnom livadski, uvijek uspijeva prodati, a da su cijene ostale na prošlogodišnjem nivou, te da će i dalje ostati iste, od 18 KM po kilogramu u maloprodaji.

Za razliku od hercegovačkih pčelara, ispod prosječna godina, ali ipak za nijansu bolja od prethodne dvije bila je za pčelare u Krajini, Podrinju i Semberiji, kaže Damir Barašin, sekretar Saveza udruženja pčelara RS i predsjednik Udruženja pčelara „Banjaluka“ iz Banjaluke.

On kaže da je godina dobro počela i da su prve paše obećavale, te da su se nadali rekordnoj godini, ali je kišovit period to pokvario.

„Prva bagremova paša je bila izdašna i poslije bagrema su bili dobri prinosi, ali već od druge polovine jula su krenule kiše i to je sve presjeklo, tako da sada nema ništa. Sve paše koje su došle poslije bagrema, dakle kesten, livada, lipa su omanule, te kad se sve sabere i oduzme ovo je jedna ispod prosječna godina“, rekao je Barašin.

On je dodao da se profesionalno bavi pčelarstvom, te da je seleći pčelar koji ima 50 košnica, te je imao dosad 30 kilograma meda po košnici.

Dragomir Vujković, pčelar iz Kozarca, kod Prijedora, koji ukupno ima 100 košnica, kaže da je prosječno imao bagremovog meda od 15 do 20 kilograma po košnici.

„Prvi dio godine je bio medonosan, bagremov med je prošao dosta dobro, poslije toga više nije bilo vrcanja ili ga je bilo vrlo malo. Stanje od Kostajnice do Bijeljine u prvom dijelu godine je bilo dobro i prinosi su bili od 15 do 20 kilograma po košnici u zavisnosti od lokacije, ali je sve presjeklo promjenjivo vrijeme, što znači da je drugi dio godine loš“, kaže Vujković i dodaje da ovih dana ima dnevno po košnici 200 do 300 grama.

„Cijena je sada 15 KM po kilogramu i zadovoljan sam ovom cijenom, pokriću ukupne troškove i nešto malo i zaraditi. Med se može prodati i ima svoje kupce, ali nama su najveći problemi nesavjesni pčelari koji rade plagijate meda, te tako manipulišu u prodaji i inspekcija bi trebalo da vrši tu kontrolu na mjestima gdje se med prodaje“, rekao je Vujković.

NN