Ulaganje u proizvodnju meda se brzo isplati-dodatni prihodi i od ostalih pčelinjih proizvoda

31.12.2017.     Privreda

Ulaganje u proizvodnju meda se brzo isplati – Košnice traju i više od deceniju, dodatni prihodi i od ostalih pčelinjih proizvoda.

Zbog povoljne klime, bogatog biljnog fonda i čiste okoline, pčelarstvo u Hercegovini posljednjih godina je i te kako u porastu. Sve je više individualnih proizvođača meda i pčelinjih proizvoda, čiji su kvalitet potvrdili holandski i francuski stručnjaci.

Danas Hercegovina ima, procjenjuje se, oko 30 do 40 hiljada košnica. Kada su uslovi najpovoljniji jedna košnica može dati 20 kg meda, objašnjava za eKapiju Radivoje Maksimović, vlasnik pčelarske farme Maksimović u okviru koje posluje i Natura Line, koja proizvodi med i pčelinje proizvode. Natura Line je jedan od dobitnika granta USAID-a i Vanjskotrgovinske komore BiH, a novac planiraju uložiti u nabavku savremene opreme za pakovanje meda, liniju za doziranje, filtere i pumpe.

– Sada imam 400 košnica i cilj je da ovim grantom povećam proizvodnju, a kasnije pokrenem i izvoz za inostranstvo i region, jer je naš med vrlo tražen u Evropi, zbog njegovog kvaliteta – kaže Maksimović.

Ističe da je prinos tokom ove godine bio lošiji, zbog loših klimatskih uslova, a cilj je da u 2018. godine proizvedu i otkupe ukupno 20 tona meda.

– Do sada nismo izvozili med, već hranu za pčele, koja ima svoje kupce širom regiona. Uglavnom smo snabdijevali prodavnice zdrave hrane u Banjaluci, Sarajevu, Trebinju. Naš cilj je da što više naših proizvoda nađe nove kupce.

Maksimović nam kaže da se u Hercegovini godišnje može proizvesti i oko 600 tona meda, u nekoliko opština. Po košnici se dobija od 10 do 20 kilograma, što je maksimum kada su dobri uslovi. Nekada se u Hercegovini po košnici dobijalo i 50 kg meda, ali je klima bila drugačija.

– Moramo biti svjesni da se klima vrlo izmijenila i mnogo toga nije povoljno po pčele, poput jakih vjetrova, što dalje rezultira manjim nektarom. Dobra vijest je ipak da imamo sve više mladih pčelara, koji imaju od 200 do 300 košnica, i žele napraviti dobar biznis.

Svijest o benefitima uzgajanja pčela, kako kaže Maksimović, prepoznata je i kod uspješnih poljoprivrednika. Tako je preduzeće Popovo polje, koje ima velike plantaže voćaka, uložilo i u pčelinjake kako bi se iskoristio potencijal oprašivanja voćaka i tako poboljšao kvalitet ploda.

Specifičnost ovog dijela BiH je vegetacija, med se dobija od endemskih vrsta, poput čuvene biljke zanovijeti. Tu je i drača, crveni i bijeli vrijesak…

Izvor: ekapija-Teodora Brnjoš