U Republici Srpskoj konzumiraju se velike količine hrane

04.02.2017.     Vijesti

BANJALUKA – Subspecijalista za ishranu zdravih i bolesnih ljudi u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Ljiljana Stanivuk izjavila je Srni da mnoge osobe konzumiraju velike količine hrane, čak više nego što su im dnevne potrebe i to često masne, slatke ili pretjerano slane namirnice, prerađene i kombinovane s raznim aditivima, dimljene, pohovane i pržene u velikim količinama masti.

Stanivukova je dodala da se mnogo konzumiraju proizvodi od bijelog brašna, slatkiši, slatka i alkoholna pića, te kafa.

„Mnogi dnevne količine hrane konzumiraju u dva obroka, tako da veći dio dana gladuju, a potom kroz obrok konzumiraju velike količine hrane koja dovodi do naglog povećanja šećera u krvi, natrijuma i drugih metaboličkih produkata koji opterećuju probavne organe i bubrege koji nastoje da ih eliminišu iz organizma“, upozorila je Stanivukova.

Ona je poručila da je pravilna ishrana nešto čemu treba svi da teže, iako tempo života, praćen hroničnim nedostatkom vremena, otežava da se poštuju sve norme pravilne ishrane.

Stanivukova je napomenula da su mnogi primorani da jedu van kuće, odnosno ne mogu uvijek omogućiti svježu pripremu obroka, te da se često ne može ekonomski ispoštovati nabavka svih namirnica koje se svrstavaju na listu kvalitetnih.

„Međutim, često je u pitanju i neznanje šta je dobro, a šta nije u izboru namirnica, tako da se mnogi orijentišu prema cijeni proizvoda, ali ne znači uvijek da su skupe namirnice i nutritivno dobre i da se preporučuju u svakodnevnoj ishrani“, naglasila je Stanivukova.

Ona je potvrdila da se stanovništvo sve češće javlja u Savjetovalište Instituta za pravilnu ishranu, uglavnom radi dijeto-terapije i preporuka pravilne ishrane u terapijske shvrhe.

To potvrđuje i činjenica da su se tokom prošle godine u Savjetovalište obratila 802 pacijenta, kojima su pružene ukupno 9.472 usluge, iako je u planu bilo predviđeno 620 pacijenata i 7.311 usluga.

Nakon identifikacije pacijenta i otvaranja istorije bolesti, u Savjetovalištu se rade antropometrijska mjerenja, kao i mjerenje krvnog pritiska, a potom doktor iz anamneze, objektivnog i laboratorijskih nalaza, medicinske dokumentacije i analize 24-časovnog jelovnika postavlja nutritivnu dijagnozu i program ishrane u skladu sa tom dijagnozom, odnosno energetskim i nutritivnim dnevnim potrebama.

„Dolaze svi kod kojih postoji potreba za dijeto-terapijom, ali i osobe koje pomoću dijeto-prevencije nastoje da očuvaju zdravlje i spriječe bolesti koje mogu da nastanu kao posljedica nepravilne ishrane. Najčešće su to gojazni pacijenti, mada često gojaznost je udružena i sa drugim bolestima, tako da se to mora imati u vidu pri izradi plana ishrane“, rekla je Stanivukova.

Ona je dodala da je često riječ i o šećernoj bolesti, visokom krvnom pritisku, poremećaju lipidnog statusa /visok holesterol, trigliceridi/, problem u u vezi sa probavnim organima, oboljenju jetre, gušterače, bubrega, jednjaka, želuca, crijeva, intoleranciji na hranu /laktozu, gluten/, post-operativnom stanju u kojima se traži poseban način ishrane, karcinomi, anemije, hormonski poremećaji i drugo.

Stanivukova je navela da nije mali ni broj osoba koje su neuhranjene, bilo da je riječ o osobama koje se nepravilno hrane zato što imaju anoreksiju, bulimiju ili je riječ o djeci, sportistima ili drugim osobama kod kojih je dnevna energetska i nutritivna potreba velika, a često nije usklađena sa energetskim unosom, što je posljedica nepravilne ishrane.

„Kod njih je potrebno uraditi određene korekcije i dati uputstva o pravilnom načinu ishrane koji će im omogućiti pravilan izbor hrane, prilagoditi dnevnu količinu usklađenu sa energetskim i nutritivnim potrebama, pravilan ritam uzimanja hrane i pravilan način pripreme hrane“, istakla je Stanivukova.

Ona je naglasila da je Institut, i pored svih poteškoća, u posljednjih godinu dana opremljen jednim od najsavremenijih aparata za mjerenje sastava tijela, koji omogućava da se pravilno prate efekti dijeto-terapije i na taj način pacijentima pruži najsavremeniji način dijagnostike i liječenja.

Prema njenim riječima, Savjetovalište je smješteno u neadekvatnom prostoru, u kome trenutno radi samo jedan zdravstveni tim, dok su još dva ljekara na subspecijalizaciji, što će uveliko poboljšati rad Savjetovališta.

Stanivukova je dodala da rukovodstvo Instituta planira da u skorije vrijeme za Savjetovalište obezbijedi prostor koji bi omogućio bolje uslove za pacijente i za zaposlene./SRNA/