U trebinjskoj Narodnoj biblioteci održana je promocija knjige „Hercegovački nokaut“, autora književnika Šćepana Aleksića iz Bileće.

promocija scepan aleksic (2).jpg

Knjiga „Hercegovački nokaut“ na 206 stranica obuhvata 12 pripovijetki kao što su „Okamenjeni letač“, „Zeko Amerikanac“, „Prokleti dolari“, „Pozobala ih Amerika“, „Čemerika“, „Kod Toše na ćoše“…

Šćepanovo književni opus poznat je u Hercegovini, a i šire još od njegove prve pripovijedačke knjige „Naboj“.

Centralna tema njegove nove knjige su seobe Hercegovaca i to najčešće u Ameriku, što je jedna ključna tema hercegovačkog sjećanja.

Potpredsjednik SPKD „Alat“ prof. Lazar Gnjato istakao je da je Aleksić opsjednut hercegovačkim temama, ali da u svojoj  novoj knjizi pokazuje da svoje najbolje stranice ispisuje kada napusti Hercegovinu i piše o krajevima koji nisu tijesno vezani za ovo podneblje.

Sam Aleksić je rekao da ga Hercegovina motiviše, potvrđujući to riječenicom da pisac piše o onome što najbolje pozna.

„Ja najbolje poznam Hercegovinu i Hercegovce, ne samo u smislu što ih gledam svaki dan i družim se sa njima, već i njihovu narav, težnje, želje, sudbine. Ova zbirka vezana je za sudbine Hercegovaca koji su se selili u razne krajeve svijeta pogotovo Ameriku-obećanu zemlju za koju ja uvijek kažem, a to i u knjizi piše, da je to zemlja svakoga dobra, ali i svakoga zla“, naglasio je Aleksić.

promocija scepan aleksic (1).jpg

Aleksić je dugo nosio u sebi ove priče i znao je da će jednog dana sve njih skupiti u jednu knjigu.

„Svaka pojedinačna sudbina jednog iseljenika je za makar jednu priču ili možda cijeli roman, a iseljenika iz ovih krajeva je na desetine, stotine hiljada. Nema zemlje koja se selila kao što je Hercegovina – od prvog dana kada je stvorena i naseljena počela je i da se raseljava“, rekao je Aleksić.

Osim autora, na promociji učestvovali i direktor Narodne biblioteke „Vladimir Gaćinović“ iz Bileće Irena Dunđer, Vlatka Musić i učeniciGimnazije „Jovan Dučić“ iz našeg grada: Helena Kapor, Marija Mišeljić, Milica Lovrić i Sara Gaćina.

Želimir Kovač