Petrović sa Jahorine poručuje: Stvaranjem radne klime i upošljavanjem mladih zaustaviti odlazak!

04.05.2018.     Vijesti

Tokom drugog dana održavanja Jahorina ekonomskog foruma 2018. godine održan je panel na temu Prirodna bogatstva u funkciji ravnomjernog i regionalnog razvoja. Cilj panela je bio predstavljanje prirodnih bogatstava Republike Srpske kojih kako navode učesnici panela ima jako dosta.

Rajko Dukić, predsjednik kompanije Boksit, Milići istakao je da RS ima dobro razvijen hidroenergetski potencijal, prirodno bogatstvo šuma, dosta poljoprivrednog zemljišta, te rudo bogatstvo, ali da u svaki segmet treba uvijek ulagati ukoliko želimo produktivnost i održivost kako na domaćem, tako i na stranim tržištu.

„Kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu, tek sada se pristupa tom segmentu kako treba, a kroz strategiju razvoja poljoprivrede treba da se preispita sam razvoj, te treba i malim proizvođačima pružiti priliku za razvoj i napredak“, kazao je Dukić.

Dodao je kako u segmentu rudog bogatstva danas imamo ono što je ostalo od proizvodnje koja je cvjetala prije, te da istu treba ponovo pokušati pokrenuti. Dotakao se i segmenta izgradnje autoputeva, te insistira na preispitivanju strategije mreže izgradnje autoputeva.

Narod nema para da se kreće autoputevima, korisnije je izgraditi brze ceste i jedan od fokusa treba biti izgradnja brze ceste Bijeljina-Trebinje čime bi se postigla brža komunikacija i povezanost“, poručio je Dukić.

Petar Đokić, ministar industrije, rudarstva i energije u Vladi RS istakao je da Vlada RS-a u okviru svojih aktivnosti obuhvata sektor prirodnih resursa i bogatstava sa ciljem što boljeg kreiranja mjera, planiranja te rasta.

„U ovoj godini očekujemo veći rast nego što je to bilo u prošloj godini, a u kreiranju ekonomske politike gledamo pozitivne primjere i podstičemo sve iz RS-a da gledaju isto kako bi postigli opću dobrobit. Treba sarađivati u onim segmentima koji će kasnije iznjedriti opću korist“, istakao je Đokić.

Smatra da se prema prirodnim resursima treba odnositi što bolje, te se truditi da se prirodni resursi ostave i mladim generacijama koje tek dolaze. Dodao je da su u Vladi RS-a akcenat stavili na sektor energetike, te da je pored toga veoma bitan sektor šumarstva, te drugi.

„Energetika je potencijalno područje koje bi za kratko vrijeme moglo dati dobre rezultate“, kazao je Đokić, te dodao da Vlada RS-a i Srbije sektor energetike mogu dići na viši nivo, te da u tom segmentu energetika može biti važniji nosilac privrede.

Radenko Đurica, predsjednik Komisije za koncesije RS-a istakao je kako je sve regulisano zakonima, ali je do nas koliko i kako ćemo to iskoristiti.

„Naša šansa je u hidrocentralama koje treba razvijati, te u solarnoj energiji. U segmentu koncesije treba razmišljati o sivoj ekonomiji, odnosno o jasnim pokazateljima onoga koliko i gdje se posluje, te gdje novac odlazi“, kazao je Đurica.

Ljubica Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova RS smatra da lokalne zajednice moraju biti aktivnije.

„Treba početi od lokalnih zajednica i njihovog razvoja, ali bitno je  znati da smo još uvijek resursna ekonomija, dakle izvozimo resurse, ali ti resursi nisu ključni za razvoj. U RS-u imaju 64 zajednice od kojih je 33 nerazvijeno“, ispričao je Ćosić.

Poručio je da se život dešava, te da u narednih 30 godina RS treba organizovati policentrični segment razvoja, te da se glavna dešavanja ne moraju uvijek organizovati u velikim gradovima, nego i na lokalnom nivou.

„Opštine imaju veliki potencijal, ali treba ga iskoristiti kako ljudi ne bi odlazili. Treba kreirati radna mjesta i svaki segment privrede iskoristiti“, zaključio je Ćosić.

Luka Pertović, gradonačelnik Trebinja kaže da je u RS-u zastupljena decentralizacija, te da se pojedina lokalna jezgra razvijaju na uštrb drugih lokalnih zajednica.

„Garantujem da svaka lokalna zajednica ima dovoljno sredstava koja treba iskoristiti i jednako rasporediti. Činjenica je da nemamo dobru koordinaciju sredstava od resursa, ali ta sredstva treba uložiti u razvoj zajednica i poslova kako bi se zadržali ljudi koji uporno odlaze na rad u druge zemlje“, kazao je Petrović.

Smatra da je bitno proizvesti radnu klimu u svakoj lokalnoj zajednici, te da se trebaju uključiti regulaciona tijela u raspodjeli sredstava i budžeta kako bi se postigao dobar efekat.

„Da bi se sve ovo uspjelo, treba uzeti kadrove koji znaju, mlade ljude, te uvesti informacione tehnologije u sve segmente poslovanja“, naglasio je Petrović.

Poručio je da niko ne sarađuje ni s kim, te da treba urediti planove rada i razvoja kako bi se moglo dalje poslovati.

Zaključak panela je da uvijek može bolje da se uradi za segment  privrede i iskorištavanja potencijala jedne zemlje, te da radnu klimu treba proizvesti u svakoj lokalnoj zajednici i usmjeriti u prave potencijale. Također, bitno je da država i zakon funkcionišu kako bi se mogli napraviti prioriteti.

Akta.ba

error: Zabranjeno je kopiranje!