Oporavlja se tržište smilja

18.08.2018.     Privreda

Situacija sa smiljem krenula se lagano oporavljati, ali to nije ni blizu onoga što su mnogi očekivali. Nedostaje sistematičnosti i državne podrške, ali ohrabruje otvaranje novih tržišta.

Dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru Ahmed Džubur kaže kako se smilje u Hercegovini masovno sadilo prije dvije-tri godine što je za posljedicu imalo enormnu plantažnu proizvodnju koja je procijenjena na blizu dvije hiljade hektara.

Na ovaj način je BiH postala najveći plantažni proizvođač smilja na globalnom planu.

– Istovremeno je nabavljeno i instalirano oko pedeset manjih i većih destilerija u cilju proizvode eteričnih ulja i hidrolata smilja, ali i drugih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Razlozi za ovakvom intenzivnom proizvodnjom smilja su bili u evidentnoj potrebi svjetske farmaceutske i kozmetičke industrije za produktima destiliranja smilja. Cijena svježe mase smilja u godini koja je prethodila nagloj pojavi plantažnih nasada je dostigla iznos od 5,20 KM po kilogramu. Prošle godine je cijena kilograma svježe mase iznosila 1,00 KM, a ove godine se počela lagano oporavljati te je iznosila 1,40 KM. Cijena eteričnog ulja smilja je pala sa iznosa od otprilike 3.000 EUR koliko je iznosila prije tri ili četiri godine na današnjih 800 eura – naveo je Džubur.

Razlozi su brojni, kaže profesor Džubur, kao što je upitna kvaliteta proizvedenih eteričnih ulja budući da su neki plantažni proizvođači u procesu proizvodnje koristili hemijska zaštitna sredstva protiv bolesti i štetočina.

– Osim toga, korove su tretirali hemijskim sredstvima što je uticalo na hemijske karakteristike proizvedenih produkata destilacije smilja. Bilo je nekoliko slučajeva vraćanja naručenih kontigenata eteričnih ulja zbog otkrivenih rezidua pesticide, teških metala i drugih nedopustivih tvari. Sve ovo je eterično ulje smilja iz BiH, ali i Hrvatske, Crne Gore i Albanije, deklarisalo problematičnim i nepouzdanim. Negativno se naravno održava i nerad zvaničnih institucija, privrednih komora, ekonomskih odjela ambasada, koje se po definiciji trebaju baviti promocijom i plasmanom u inostranstvo domaćih proizvoda, a nedostaje i zaštite domaće proizvodnje i odgovarajućih poticajnih mjera – kazao je Džubur.

On je upoznat kako je i ove godine značajna količina plantažiranog smilja ostala neubrana zbog nemogućnosti odgovarajućeg plasmana eteričnih ulja i hidrolata.

– Ipak, u posljednjih par mjeseci su zabilježeni primjeri plasmana eteričnog ulja smilja, prije svega na prostor Kine, što ukazuje na mogućnost bolje situacije sa ovom biljnom vrstom u narednim godinama. U međuvremenu su odustali od uzgoja i prerade smilje neki proizvođači što je, evidentno, sudbina mnogih biljnih kultura, breskve, nektarina, kornišoni, lubenice, maline, trešnje…

Džubur navodi da je evidentno da u Bosni i Hercegovini ne postoji normalan ambijent za poljoprivrednu proizvodnju i prerađivački sektor.

– Nema odgovarajućih stimulativnih državnih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje, niti zaštite domaće proizvodnje od visokosubvencioniranih poljoprivrednih kultura iz drugih zemalja. Sve ovo obeshrabruje kako individualne poljoprivrednike, tako i firme, zadruge, udruženja koja u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi ne vide budućnost. Ovo su ozbiljni razlozi i za iseljavanje iz BiH i traženje perspektive u drugim, uređenim državama – zaključio je dekan Agromediteranskog fakulteta.

Klix.ba