Neuredjeno tržište dovelo do niskih otkupnih cijena smilja

29.01.2018.     Privreda

Velika proizvodnja smilja i neuređeno unutrašnje tržište doveli su do problema s plasmanom kao i do velikog pada cijena te kulture. Problemi su rezultirali značajnim brojem onih koji su napustili, tek prije koju godinu, započeti posao proizvodnje smilja.

„U protekle četiri godine naša regija je doživjela ekspanziju plantažne proizvodnje smilja kao i njegove prerade parnim destiliranjem. Ovom proizvodnjom odlučilo se baviti preko hiljadu porodičnih  biznisa, kao i nekoliko kompanija koje su uspjele dobiti koncesione ugovore na značajnije površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta“, kazao je Feni predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja s područja FBiH Dinko Dujmović.

Ocijenio je kako još uvijek ne postoje službeni statistički podatci, kao ni podaci kod nadležnih institucija, ali  neslužbena procjena govori kako je riječ o oko hiljadu i dvije stotine hektara zasađenih površina ovom kulturom s kapacitetom od 35 miliona  jedinica.

Riječ je o vrlo raznolikom poljoprivrednom zemljištu. Najveći dio zemljišnih površina je kamenito i krševito tlo koje je privedeno namjeni i to se može smatrati velikim uspjehom poljoprivrednih proizvođača. Procjena je kako se u samu pripremu zemljišta, nabavku sadnog materijala, kultivaciju i plantažnu infrastrukturu uložilo preko pedeset miliona maraka što ovaj projekt čini jednim od značajnijih investicija na državnom nivou u proteklom periodu, a u samom sektoru poljoprivrede možda je to i najveća investicija do sada.

U razdoblju od tri godine otvorena su dvadeset i dva destilerijska pogona ozbiljnih kapaciteta kao i niz manjih porodičnih destilerija.

„Sve ovo nam govori kako naš čovjek ima volje i snage iznijeti na svojim plećima i najzahtjevnije projekte kada za to ima poslovnog interesa i potrebe“, kazao je Dujmović.

Potvrdio je kako je prošla godina bila vrlo loša za poljoprivredne proizvođače i prerađivače smilja.

Veliko sušno razdoblje je značajno smanjio prinose čak i do 75 posto, a očekivane jesenje berbe gotovo nije ni bilo. Osim toga, cijena po kojoj se vršio otkup svježe mase biljke nije bila za zadovoljavajućem nivou za  poljoprivredne proizvođače.

U 2017. godini proizvedeno je cca 1600 tona svježe mase biljke. Cijena po kojoj se vršio otkup se kretala od 1,30 do 2,00 marke, a neke od destilerija su vršile preradu bilja po principu plaćanja naknade usluge destiliranja procentualno u odnosu na prinos esencijalnog ulja.

„Zbog izrazito nepovoljnih tržišnih uslova dio poljoprivrednih proizvođača odustao je od daljnje proizvodnje ove kulture“, istaknuo je Dujmović.

Naglasio je kako se proizvođači i prerađivači u svome radu susreću s raznim problemima. Jedan od najvećih u lancu proizvodnje je nedovoljan nivo kvaliteta  proizvedenog esencijalnog ulja, a to se, po njegovim riječima, može pripisati neadekvatnoj čistoći sadnog materijala koji je završio u plantažnim nasadima, kao i nepravilnom procesu destiliranja svježe biljke.

Naime, u periodu kada su se podizale plantaže smilja, čisti certificirani sadni materijal nije bio dostupan na tržištu niti je bilo regulatornih nadležnih tijela koji bi zabranili prodaju krivo deklarisanih kemotipova-podvrsta Helichrysum Italicum sjemena ili sadnica biljke, tako da u plantažama trenutno postoji jedna neprimjerena mješavina podvrsta koja rezultira dijelom neadekvatnom kvalitetom esencijalnog ulja.

„To moramo mijenjati ako se želimo profilirati kao proizvođači vrhunskih esencijalnih ulja, a jedino je takvo ulje moguće prodati na zahtjevna inostrana tržišta“, smatra Dujmović.

Ističe kako nepravilan i ‘brzoplet’ proces parnog destilovanja u destilerijama također doprinosi nedostatku nekih važnih spojeva koje esencijalno ulje od smilja treba da sadrži u sebi.

„Moram naglasiti kako je podneblje u kojem živimo i proizvodimo ovu kulturu najbolje na svijetu za ovu vrstu proizvodnje po svim karakteristikama, a sve ostalo će biti na nama. Trebamo korigovati nepravilnosti u plantažama i u procesu destilovanja kako bismo došli na nivo kvaliteta esencijalnog ulja čija će prodaja biti neupitna“, naglasio je Dujmović.

Grupacija proizvođača i prerađivača smilja

Na predlog i inicijativu Gospodarske komore FBiH u prvom kvartalu prošle godine osnovana je Grupacija proizvođača i prerađivača smilja. Grupacija je osnovana s više ciljeva, a osnovni su da pokuša pomoći poljoprivrednim proizvođačima da se edukuju  o organskoj proizvodnji mediteranskog ljekovitog bilja, zatim da pruži organizacijsku pomoć u prezentaciji proizvoda na ino  tržištima kroz razne međunarodne kontakte i izložbe na sajmovima, da neprestano upozorava na eventualne negativne trenove u lancu proizvodnje, kao i da podrži sva pozitivna nastojanja poljoprivrednih proizvođača i prerađivača u cilju ostvarenja većeg benefita za proizvođače i društvo u cjelini.

Govoreći o otkupnoj cijeni smilja Dujmović je rekao kako je Grupacija udruženja na dobrovoljnoj bazi i kako nema mehanizme kojima može uticati na tržišnu cijenu svježe mase bilja ili esencijalnog ulja, ali procjene govore kako bi se ta cijena u 2018. godini mogla kretati oko dvije marke, zavisno od kvaliteta.

Banka esencijalnih ulja

Već sredinom prošle godine uočeno je kako postoji dosta nesnalaženja u samom plasmanu esencijalnog ulja na ino tržišta  pa je tragajući za rješenjima osmišljen koncept banke esencijalnih ulja koja treba da zaživi ove godine. Banka esencijalnih ulja ima za cilj vršiti otkup esencijalnog ulja od destilerija kako bi destilerije bile finansijski sposobne da u kontinuitetu vrše otkup svježe mase biljke od poljoprivrednih proizvođača.

U tom lancu i na takav način postavljenih poslovnih odnosa između „banke“, destilerija i proizvođača smilja posvetiće se  pažnja kvalitetu krajnjeg  proizvoda od čega çe zavisiti i njegov plasman.

„Uvjeren sam kako ćemo takvim pristupom uvesti minimum reda, tržišnih pravila i stabilnosti na domaćem tržištu esencijalnog ulja. Iskreno se nadam kako ćemo na taj način izbjeći raznorazne nepotrebne ‘posredničke’ angažmane koji nam nanose štetu. Ti neodgovorni ljudi se predstavljaju kao ovlašteni brokeri nudeći na prodaju nepostojeće količine esencijalnog ulja po niskim cijenama i time stvarajući krivu sliku na ino tržištu da se radi o hiperprodukciji esencijalnog ulja od smilja u Hercegovini“, kazao je Dujmović, naglasivši pritom kako Grupacija neće davati lažna i neutemeljena obećanja poljoprivrednim proizvođačima te ih na taj način dovoditi u zabludu i navoditi na krive poslovne odluke.

Kada je u pitanju podrška nadležnih državnih institucija prema proizvođačima smilja Dujmović je istakao pozitivan angažman Vanjskotrgovinske komore BiH i Gospodarske komore FBiH, kao i nastojanja Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije kroz program poticaja da u svojim mogućnostima pridonesu razvoju ovog sektora poljoprivrede. Navedene institucije, kako kaže, imaju i druge programe edukacijske naravi kao što su razne „radionice“ i predavanja.

Kada je riječ o pomoći s državne i federalne razine, Dujmović je naveo kako Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ima osigurana sredstva u proračunu za poticaj biljne proizvodnje i za program samozapošljavanja u poljoprivredi, ali mali ili gotovo nikakav dio stiže do proizvođača smilja.

„Ovakvu razvojnu šansu u koju se uključio ogroman broj poljoprivrednih proizvođača moraju pratiti adekvatni programi potpore i poticaja od strane državne i federalne razine“, zaključio je predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja s područja FBiH.

Izvor: Akta. ba