Nenamjenski krediti sve popularniji – 3.370 maraka duguje svaki građanin

02.04.2017.     Vijesti

3.370 maraka – toliko bankama i mikrokreditnim organizacijama duguje svako od nas, bar prema februarskim podacima Centra civilnih inicijativa. Iako su mnogi na rubu egzistencije i gotovo polovina stanovnika nezaposlena – nenamjenski krediti su sve popularniji.
Banke smanjuju kamate, a mikrokreditnih organizacija je sve više, pa je i više načina da se doće do kredita bez kojeg mnoge porodice ne bi mogle od 1. do 1. pokriti rupe u svojim budžetima.

RS, plate

Za popunjavanje rupa u kućnom budžetu, kupovinu tehnike ili neku ozbiljniju investiciju – šestoročlana porodica Antonić u kreditima je iz više razloga. Jednom platom trenutno otplaćuju dva kredita, bez kojih ne bi mogli ni proširiti kuću.

„U jednom tom turnusu dizanja kredita smo kupili materijal, pa smo čekali da to prođe, da isplatimo taj kredit, pa smo ugradili taj materijal, e sad, sad imamo u planu još, ali o tom po tom“, govori Tatjana Antonić iz Banjaluke.

Redovnu potrošnju od 2008. godine prate i u Savezu sindikata. Prosječna plata kažu, od tada nikada nije zadovoljila kompletnu potrošačku korpu koja je, npr. u februaru koštala 1882 marke.
Redovna plata pokrivala ju je tek sa 45%. U tim brojevima je, kažu, i odgovor na pitanje o sve većem broju nenamjenskih kredita, koji se sve češće traže i od mikrokreditnih organizacija čije su kamate znatno veće od onih u bankama.

„Ne treba zaboraviti činjenicu da je veliki broj onih radnika koji ne primaju redovnu platu. Oni su prinuđeni da se zadužuju kod tih mikrokreditnih organizacija, a znamo da su oni kamatama daleko nepovoljniji u odnosu na banke“, izjavila je Božana Radošević stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske.

U Centrima civilnih inicijativa istraživanjima po osnovu zaduženosti vlada, došli su do podatka da svaki građanin duguje 3370 maraka.

„Mi polako ulazimo u jednu dužničku spiralu u kojoj nema porodice koja ne živi od tuđeg novca, a onaj čiji je novac diktira i životni standard, kako ga diktira vladi kroz kreditiranje tako ga diktira i građanima. Dobar dio nas ima veće apetite nego mogućnosti i to govori o našoj finansijskog neodgovornosti“, smatra Adis Arapović (Centri civilnih inicijativa).

Da se građani sve više zadužuju nenamjenskim kreditima govore i podaci Centralne banke BiH. Učešće nenamjenskih kredita u ukupnim kreditima građana 2008. bilo je oko 68%. Zaključno sa 2016. godinom postotak nenamjenskih kredita je gotovo 75%.

izvor: rtrs