Hercegovački sir prepoznatljiv brend regije

10.05.2017.     Privreda

Područje Hercegovine poznato je po kvalitetnom siru, zbog čega je neophono mapiranje ovog područja radi prezentovanja kapaciteta i mjesta gdje se on proizvodi, rekao je danas u Trebinju dekan Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu Zlatan Sarić.


On je istakao da hercegovački sir spada u plejadu kvalitetnih sireva, ukazujući da je prednost ovog područja dobra mogućnost njegovog plasmana.

Na edukativnoj radionici za proizvođače sira sa područja Hercegovine, eminentni profesor iz ove oblasti govorio je o siru „škripavcu“ sa aspekta legislative i situacije po tom pitanju u BiH, o prednostima udruživanja proizvođača kao uslova da bi se sir brendirao.

S obzirom da mu je sir uža specijalnost, Sarić je govorio o tehnologiji proizvodnje, te ukazao na neophodnost modernizovanja pogona, kao i o higijenskim mjerama koje treba popraviti radi postizanja boljeg kvaliteta.

Nevesinjac Miroslav Glogovac kaže da se proizvodnjom sira iz mijeha bavi 15-tak godina, napominjući da plasman zavisi od snalažljivosti.

On kaže da su ranije u Nevesinju osnovali udruženje „Hercegovački sir iz mijeha“, da je sve pripremljeno za zaštitu ovog proizvoda kao tradicionalnog, ali da je 2012. godine taj posao obustavljen jer zakonska regulativa nije riješena, a za zaštitui trebaju i određena novčana sredstva.

Glogovac napominje da se proizvodnjom sira počeo baviti zahvaljujući italijanskoj nevladinoj organizaciji „Oksfam“, koja je u to vrijeme na ovom prostoru radila na pitanjima održivog turizma u ruralnom području i zaštiti i očuvanju autentičnih proizvoda iz Hercegovine – vina, sira i meda.

Direktor Agrarnog fonda grada Trebinja Veselin Dutina kaže da su na predavanju proizvođači sira mogli da čuju neka nova iskustva i šta bi trebalo da učine da poboljšaju kvalitet proizvoda, da bi ga bolje prezentovali i plasirali na tržite.

„Nemamo još nijedno udruženje proizvođača sira, postoje indicije da se to učini i da se od sira napravi brend. Naši proizvođači prave kvalitetne proizvode koji se dosta dobro i prodaju, ali bez udruživanje neće biti moguće stvaranje brenda, niti će kvalitetno moći da nastupe na tržištu“, kaže Dutina.

Kada je riječ o registraciji proizvođača sira, Dutina kaže da ne postoje precizni podaci jer oni imaju obavezu da registruju poljoprivredno gazdinstvo i nisu dužni da se opredijele kojom poljoprivrednom proizvodnjom će da se bave.

On kaže da na području Trebinja ima oko 400 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava – komercijalnih, nekomercijalnih i poljoprivrednih društava.

Izvor. Srna