Gradnja malih hidroelektrana isplativ biznis

04.03.2017.     Energetika

Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Sporazuma o energetskoj zajednici Jugoistočne Evrope preuzela i obavezu implementacije direktive o podsticaju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. S tim u vezi, sve države potpisnice dužne su solidarno učestvovati u dodatnom povećanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

U cilju ispunjenja međunarodnih obaveza, Vlada Republike Srpske donijela je Akcioni plan za podsticaj proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, koji određuje ukupne ciljeve Republike Srpske u ovoj oblasti. Pored ispunjenja međunarodnih obaveza, povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora povećava se i sigurnost snabdijevanja u Republici Srpskoj i dodatno osigurava energetska samostalnost.

Ivestitorima se uloženi novac vrati za nekoliko godina

Samim investitorima, ulaganje u obnovljive izvore energije je itekako isplativ  biznis. Prema procjenama i dosadašnjim iskustvima  novac uložen u izgradnju malih  hidroelektrna  vratin se  za 7 – 10 godina.  Nakon toga  još pet godina ostvaruju  podsticaje, a  otkupna  cijena proizvedene energije  je u prosjeku  dva  puta veća od cijene  elektrana  u sistemu ERS – a.  

Foto: Ilustracija

Primjera radi, prva mala hercegovačka hidroelektrana „Do“ instalisane snage dva megavata za isporučeni kilovat električne energije ostvaruje cijenu od 13,2 pfeninga. Hidroelektrane na Trebišnjci električnu energiju za domaći konzum plasiraju po cijeni od 4,2 pfeninga, a izvozna cijena struje je sedam pfeninga.  Energija proizvedena u HE na Drini je još jeftinija.

Osim stimulirane cijene, ova i slične elektrane ostvaruju i druge pogodnosti, prema zakonu koji reguliše ovu oblast.

„Za elektrane u sistemu podsticaja zagarantovano je pravo otkupa električne energije u periodu od 15 godina, takođe zagarantovana je i otkupna cijena koja je  nepromjenjiva u periodu važenja ugovora i to je cijena koja je važila na dan zaključenja ugovora sa tim proizvođačem, i treći, takođe  bitan benefit ove elektrane je prednost u pristupu mreži i plasmanuelektrične energije u elektroenergetski sistem“, kaže Dalibor Muratović, direktor Direkcije za distribuciju MH ERS .

S druge strane, male hidroelektrane, u prošloj godini, proizvele su 180 gigavatsati struje, ili 4,5 posto ukupne potrošnje kupaca u Srpskoj i to nije zanemarljiv procenat.  Hercegovački “Do” svojom dnevnom proizvodnjom u proljetnom periodu može podmiriti potrebe za strujom malih opština.  Do proizvede dnevnu potrošnju  konzuma u Ljubinju.

„Ipak, ta proizvodnja je sezonskipromjenjiva, većina se ostvari u toku proljećnih perioda sa intenzivnijim padavinama i u tom periodu dešava se u toku dana da više od 10 posto potrošnje kupaca u Srpskoj bude podmireno iz malih hidroelektrana“, ističe Muratović.

Šesnaest malih hidroelektrana, od dvadeset i četiri izgrađene u Republici Srpskoj, ostvaruje pravo na podsticanje energije iz obnovljivih izvora.

Njihova obaveza je da i nakon subvencionisanja proizvode električnu energiju i plasiraju je na tržište koje će određivati njihovu cijenu. Nakon isteka koncesije dužni su da obekat predaju državi koja dalje ekploatiše proizvodno postrojenje.

Ulaganjem  u obnovljive izvore  protiv efekata staklene bašte

Podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije  predstavlja dio širokog fronta borbe za sprečavanje klimatskih promjena. Te promjene su prvenstveno uzrokovane emisijom gasova sa efektom staklene bašte. Zbog toga, EU je, pored ciljane proizvodnje iz OIE, utvrdila i ambiciozne ciljeve u pogledu smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte za svaku zemlju članicu.
Odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice definisan je obavezujući cilj učešća energije iz obnovljivih izvora za Bosnu i Hercegovinu u odnosu na bruto finalnu potrošnju energije do 2020. godine, u iznosu od 40%, u odnosu na referentnu 2009. godinu kada je ovaj energetski indikator iznosio 34%. Primjenom metodologije korištene za određivanje udjela za zemlje Energetske zajednice, za Republiku Srpsku je ovaj cilj utvrđen u iznosu od 48% za 2020. godinu dok je isti u 2009. godini iznosio 42%.
U Republici Srpskoj su, kao dio međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, tokom 2012. godine donijeta zakonska i podzakonska akta kojima je definisan status povlaštenih proizvođača.
Vlada Republike Srpske je usvojila Akcioni plan za korišćenje obnovljivih izvora energije Republike Srpske, kojim se iskazuju ciljevi o učešću energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije po sektorima kao i mjere za ostvarenje tih ciljeva.

U svrhu ispunjenja obavezujućih ciljeva u Republici Srpskoj u velikoj mjeri je otpočela izgradnja energetskih objekata, posebno malih hidroelektrana i solarnih elektrana, kao povlaštenih proizvođača. Nije zanemarljiva i najavljena izgradnja vjetroelektrana, a u manjoj mjeri i elektrana na biomasu. Svaki od ovih energetskih objekata ima odgovarajuće zahtjeve u pogledu zaštite životne sredine koji su propisani zakonom.Da bi objekat za obnovljive izvore energije počeo sa radom, potrebno je da prođe nekoliko faza koje se završavaju izdavanjem odgovarajuće dozvole. Značajnu ulogu ima i postupak procjene uticaja na životnu sredinu. Predmet procjene uticaja su projekti koji se planiraju i izvode u prostoru, koji mogu imati značajan uticaj na životnu sredinu i koji predstavljaju rizik po zdravlje ljudi. U postupku procjene uticaja na životnu sredinu osim organa na nivou države i jedinice lokalne samouprave, učesnici mogu biti ostali zainteresovani organi, organizacije i javnost, a koji imaju pravo da u postupku javnog razmatranja iznesu mišljenje o studiji uticaja na životnu sredinu.

Nadležni organ ima obavezu da prilikom odlučivanja uzme u obzir mišljenje zainteresovanih organa, organizacija i javnosti, a sve u cilju otklanjanja svakog štetnog uticaja na životnu sredinu. U provođenju ovih aktivnosti postoji veliki broj otvorenih pitanja o pravilnostima sprovedenih postupaka procjene uticaja na životnu sredinu i postojanje ekološkog rizika. U praksi su česti primjeri ukazivanja na određene aktivnosti koje mogu negativno uticati na životnu sredinu od strane predstavnika republičkih organa, kao i udruženja za zaštitu i očuvanje životne sredine, a sve u svrhu donošenja ispravne odluke o ekološkim aspektima. Ovo se posebno odnosi na zaštitu vodotoka rijeka na kojima su dodjeljene koncesije za izgradnju više energetskih objekata u nizu.

Hercegovina press

error: Zabranjeno je kopiranje!